12. lis 2023.
Želite se baviti dostavom ili taksi prijevozom korištenjem Bolt ili Bolt Food platforme, a razmišljate o otvaranju vlastitog obrta? U nastavku donosimo ključne informacije o tome kako postati obrtnik te na što sve treba obratiti pažnju. Bolt i Bolt Food platforme uvijek su bile otvorene za suradnju s vozačima i dostavljačima obrtnicima. Svjesni smo da rad preko vlastitog obrta pruža niz prednosti, poput neograničenog radnog vremena, minimalnih troškova i automatizirane administracije kroz našu platformu. Upravo zato smo u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK) sastavili ovaj vodič za sve koji razmišljaju o otvaranju obrta za dostavu ili taksi prijevoz.
Nakon što se odlučite za otvaranje obrta, budite slobodni kontaktirati nas za dodatne informacije oko početka suradnje s nama. Ako već imate otvoren obrt, prijavu obrta za dostavu na Bolt Food platformu možete izvršiti ovdje, a obrt za taksi prijevoz na Bolt platformu prijavite ovdje.
Napominjemo da su informacije u nastavku namijenjene isključivo za obrte s djelatnostima koje se odnose na dostavu hrane ili taksi prijevoza. Za specifičnosti oko ostalih djelatnosti te za sve ostale bitne informacije možete se obratiti Odjelu za gospodarstvo i savjetovanje Hrvatske obrtničke komore na e-mail adresu: savjetodavna-sluzba@hok.hr.
Registracija obrta može se najjednostavnije ostvariti putem Interneta, korištenjem usluge e-Obrt, koja je sastavni dio sustava e-Građani te omogućuje brže i jednostavnije postupke, bez potrebe osobnog odlaska u ured državne uprave, odnosno urede Grada Zagreba.
Usluga e-Obrt koristi osobni korisnički pretinac kao i ostale usluge sustava e-Građani. Preduvjet za prijavu u e-Obrt je posjedovanje jedne od prihvaćenih vjerodajnica.
Kroz e-Obrt može se upisati novi obrt i to obrt s definiranim datumom početka obavljanja djelatnosti, obrt bez početka rada i sezonski obrt, a mogu se upisati i promjene podataka tijekom poslovanja obrta.
Ukoliko su ispunjeni uvjeti za registraciju obrta, nadležno upravno tijelo izdat će obrtnicu najkasnije u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje obrtnice.
Otvaranje obrta je U POTPUNOSTI BESPLATNO.
“Proces otvaranja obrta te stjecanja autotaksi licencije jako je jednostavan i brz, tako i registracija istog na Bolt platformi.”
Obrtnik Đani, vozač putem Bolt platforme
Za pružanje usluga dostave, potrebno je prijaviti djelatnosti dostupne na poveznici.
Za pružanje usluge autotaksi prijevoza potrebno je ishodovati licenciju za autotaksi prijevoz te dozvolu za obavljanje autotaksi prijevoza. Na sljedećoj poveznici saznajte što je potrebno za dobivanje potrebne licencije i dozvole.
Obvezni doprinosi obračunavaju se na osnovice po stopama za:
Primjerice prema osnovici za 2023. godinu, za obveznike plaćanja poreza u paušalnom iznosu, mjesečno doprinosi iznose 199,60 eura, od čega mirovinsko osiguranje (15%+5%) = 109,37 eura, a zdravstveno osiguranje (16,5%) = 90,23 eura.
Također, za novootvorene obrte (prvi upis obrtnika u Obrtni registar) na snazi je oslobođenje od plaćanja komorskog doprinosa za dvije godine poslovanja, a inače iznosi 10,09 EUR / 76,00 kn mjesečno.
Više detalja možete pronaći na poveznici.
Uvjeti za paušalno oporezivanje dohotka su:
Paušalni porez na dohodak
Iznos prireza – možete provjeriti ovdje: https://www.porezna-uprava.hr/HR_porezni_sustav/Stranice/prirez_porezu_na_dohodak.aspx
Obvezni doprinosi obračunavaju se na osnovice po stopama za:
Primjerice, za obveznike plaćanja poreza u paušalnom iznosu, mjesečno doprinosi iznose 199,60 eura, od čega mirovinsko osiguranje (15%+5%) = 109,37 eura, a zdravstveno osiguranje (16,5%) = 90,23 eura.
Za svaku registriranu djelatnost potrebno je provjeriti pripada li obvezi plaćanja turističke članarine. Prema Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama, za djelatnosti dostave i taksi službe potrebno je platiti turističku članarinu.
Također, za novootvorene obrte (prvi upis obrtnika u Obrtni registar) na snazi je oslobođenje od plaćanja komorskog doprinosa za dvije godine poslovanja, a inače iznosi 10,09 eura / 76,00 kn mjesečno.
Više detalja možete pronaći na poveznici.
“Sa zaradom vozeći putem Bolt platforme sam zadovoljan i zarađujem malo više od prosječne plaće u Zagrebu.”
Obrtnik Branko, vozač putem Bolt platforme
Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pismeno izvještava nadležno upravno tijelo pri kojem je obrt registriran, u roku od 30 dana od dana obustave. Iznimno, privremena obustava može trajati dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile, odnosno do tri godine, kada vlasnik obrta koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pismeno izvijestiti nadležno upravno tijelo najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena privremene obustave obavljanja obrta.
Ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 7 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta, obrt prestaje po sili zakona.
NAPOMENA:
Obrtnicima kojima je odobrena privremena obustava obavljanja djelatnosti na osobni zahtjev može prestati svojstvo osiguranika. Kada obrtniku prestane svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju na temelju rješenja nadležnog tijela o privremenoj obustavi, dolazi i do odjave s obveznog zdravstvenog osiguranja.
Nakon prestanka privremene obustave, osiguranik obrtnik obvezan je prijaviti se na mirovinsko i zdravstveno osiguranje ako je i dalje upisan u Obrtni registar, i to s prvim sljedećim danom nakon prestanka privremene obustave.
Neovisno o tome plaća li obrtnik porez na dohodak ili porez na dobit, za vrijeme privremene obustave obrta ima obvezu plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak, odnosno poreza na dobit. No, ako obrtnik ima interesa da u vrijeme privremene obustave obavljanja obrta ne plaća predujmove poreza, takav zahtjev može podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. U tom slučaju će uz zahtjev za mirovanje obveze plaćanja predujmova poreza navesti i razloge privremene obustave obavljanja obrta.
Za poslovanje obrta potrebno je otvoriti poslovni žiro transakcijski račun kod izabrane financijske institucije, tj. banke. Žiro transakcijski račun je potreban kako bi se porezi i druge obveze plaćale na propisani način. Kod otvaranja računa u banku je potrebno donijeti rješenje o registraciji obrta.
Mišljenje je Porezne uprave da se poslovanje obrta može odvijati i putem tekućeg računa. U tom slučaju, mogući nedostatak jest da, ukoliko obrtnik prima i druge uplate na tekući račun, bude obvezan Poreznoj upravi dostaviti obrazloženje svake uplate primljene na tekući račun.
U slučaju ovrhe na ostalim računima povezanima s istim OIB-om, ovrha će također biti primijenjena na ovaj račun.
Prije registracije obrta savjetujemo provjeriti s poslovnim bankama mogućnost otvaranja transakcijskog računa ovršenom klijentu, s obzirom da ovrha na novčanim sredstvima za banku može predstavljati financijski rizik zbog kojega može odbiti otvaranje transakcijskog računa.
Budući da paušalni obrtnik nema ugovor o radu za sebe, ne mora postupati kao netko tko zapošljava radnike sukladno Zakonu o radu. Ipak, savjetuje se sljedeće:
Ako obrt zapošljava radnike, radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna. Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac ujedno utvrđujući broj radnih dana u ovisnosti o radnikovu tjednom rasporedu radnog vremena.
Uvjeti za paušalno oporezivanje dohotka su:
Što se sve ubraja u paušalni dohodak?
Potrebno je obratiti pažnju na sljedeće – osim prometa paušalnog obrta, u navedeni iznos ubrajaju se i sljedeća primanja:
Ukoliko prihod po sva tri oblika prijeđe iznos od 39.816,84 EUR, paušalist je dužan obračunati PDV, ali i dalje ostaje u sustavu paušalnog oporezivanja.
Ulazak u sustav PDV-a
Obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koja u prethodnoj ili tekućoj godini ostvari vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u iznosu većem od 39.816,84 EUR / 300.000,00 kn obvezna je upisati se u registar obveznika PDV-a. Fizička osoba čija je vrijednost isporuka manja od 39.816,84 EUR / 300.000,00 kn može se upisati u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev.
Pri ulasku u sustav PDV-a porezni obveznik mora ispraviti odbitak pretporeza za gospodarska dobra i zalihe. Porezni obveznik koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća u paušalnom iznosu ulaskom u sustav PDV-a mora početi voditi poslovne knjige i porez na dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U članku se na primjerima prikazuje evidentiranje ispravka pretporeza, predujmova, primitaka i izdataka te PDV-a po primljenim i izdanim računima prije i nakon ulaska obrtnika u sustav PDV-a.
Možete. Osnovne obveze jesu:
Za sve ostale bitne informacije možete se obratiti Odjelu za gospodarstvo i savjetovanjeHrvatske obrtničke komore na e-mail adresu: savjetodavna-sluzba@hok.hr.
Da, Zakon o obrtu predviđa mogućnost partnerstva u obavljanju obrta te propisuje da dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt. Međusobni odnosi osoba uređuju se pisanim obvezno pravnim ugovorom o ortaštvu.
Zajednički obrt posluje pod zajedničkom tvrtkom. Jedna osoba može biti partner, odnosno ortak u više zajedničkih obrta, s različitim partnerima, a u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti. Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se može nastaviti.
Kod obavljanja djelatnosti vezanih obrta, dovoljno je da jedan ortak ispunjava propisane uvjete stručnosti. Opće uvjete za obavljanje obrta i uvjet posebne zdravstvene sposobnosti, ako je za djelatnost propisan, moraju ispunjavati svi ortaci.
Ortaštvo je normirano Zakonom o obveznim odnosima. To je zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Ugovorom o ortakluku uzajamno se obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja. Ugovor o ortakluku je neformalan, jer je za sklapanje ugovora ne postoji unaprijed propisani oblik.
Nadležno upravno tijelo koje izdaje obrtnicu, obavlja i odjavu obrta, odnosno rješenjem utvrđuje prestanak obrta i po pravomoćnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra.
Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona. Obrt prestaje po sili zakona, primjerice, u slučaju smrti obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta, ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta, ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od jedne godine od dana izdavanja obrtnice i dr.
Koraci:
1. Odjava iz Obrtnog registra: Postupak odjave obrta iz Obrtnog registra možete provesti u nadležnom uredu, ovisno o mjestu sjedišta obrta.
2. Preuzimanje rješenja: nadležno upravno tijelo u roku od 2-3 dana rješenjem utvrđuje prestanak obrta i po pravomoćnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra.
3. Zatvaranje računa u banci: Zatvaranje računa obrta u banci se može napraviti isključivo uz predočenje rješenja o zatvaranju obrta.
4. Javljanje Poreznoj upravi: Preporuka je javiti se u nadležnu Poreznu upravu radi provjere dugovanja i preuzimanja potvrde o nepostojanju duga.
5. Odjava sa HZMO: Nakon preuzimanja rješenja potrebno je odjaviti i obrt i vlasnika obrta u nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
6. Upis staža osiguranja: Nakon zatvaranja obrta te odjave s mirovinskog osiguranja, potrebno je na HZMO-u upisati ukupan staž osiguranja koje je ostvario vlasnik tijekom obavljanja samostalne djelatnosti obrta. Nakon toga, ostvareni staž osiguranja bit će evidentiran te HZMO izdaje potvrdu o upisanom stažu. Za upis staža potrebno je ishoditi potvrdu Porezne uprave o nepostojanju duga po osnovi javnih davanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te podnijeti zahtjev za utvrđivanje staža osiguranja za samostalnog obveznika doprinosa nakon prestanka osiguranja.
Kod prijevozničkih i drugih djelatnosti koje se obavljaju na terenu, sjedište obrta adresa je na kojoj obrtnik ima prebivalište, odnosno boravište, a to je najčešće adresa stanovanja. U slučaju preseljenja, sjedište obrta se može promijeniti prijavom promjene u ispostavi nadležnog upravnog tijela.
Registriranjem sjedišta obrta u stambenom prostoru – mjestu prebivališta vlasnika obrta, moguć je obračun troškova zbrinjavanja otpada po minimalnoj tarifi za poduzetnika (ne kućanstvo) koja je viša od tarife za kućanstva, stoga bi se mogli pojaviti viši troškovi zbrinjavanja otpada iz sjedišta obrta u stambenom prostoru.
Javna komunalna poduzeća i predstavnička tijela lokalne samouprave u najvećem dijelu Hrvatske još ne primjenjuju ove odredbe Zakona o gospodarenju otpadom, ali pojedine županije i gradovi krenuli su sa primjenom takvog načina obračuna.
Da, no prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kada umirovljenik obavlja djelatnost za koju je propisano obvezno osiguranje, kao što je obrt, obvezan je ponovno se prijaviti u obvezno osiguranje i plaćati doprinose. U tom slučaju se isplata mirovine obustavlja za vrijeme obavljanja djelatnosti i ponovno se uspostavlja nakon prestanka osiguranja. To znači da umirovljenici mogu obavljati obrt, no u slučaju istovremenog vođenja obrta mirovina će biti stavljena u mirovanje. Umirovljenik, kada registrira obrt, obvezno se prijavljuje na HZMO i obustavlja mu se isplata mirovine.
Umirovljenik može pomagati članu obiteljskog kućanstva u njegovom obrtu bez obustave isplate mirovine. Također, umirovljeniku se ne obustavlja isplata mirovine ako se zaposli na najviše pola radnog vremena kod drugog poslodavca.
Za više informacija možete se obratiti Odjelu za gospodarstvo i savjetovanjeHrvatske obrtničke komore na e-mail adresu: savjetodavna-sluzba@hok.hr.
U obrtu je moguće registrirati više različitih djelatnosti. Jedna djelatnost odabire se kao glavna, odnosno pretežita, ostale djelatnosti jesu sporedne. Savjetujemo registrirati one djelatnosti koje će se doista u obrtu i obavljati, a ovisno o poslovnim prilikama, djelatnosti se mogu naknadno dodavati.
Prije svega, važno je naglasiti da, kao obrtnik, za svoja davanja i poslovanje odgovarate osobnom imovinom. To znači, da ako država ne može od vas naplatiti obavezna porezna davanja, može se ovrhom naplatiti od vaše osobne imovine.
No, ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarsku djelatnost te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti ako mu je ona glavni izvor sredstava za život (čl. 36. st. 2. Zakona o obrtu). Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati (čl. 36.st. 3. Zakona o obrtu).
Da, osoba koja je zaposlena temeljem ugovora o radu kod drugog poslodavca može otvoriti obrt i obavljati djelatnost, pod uvjetom da zadovoljava odgovarajuću stručnu spremu za registriranu djelatnost obrta za koju je propisan uvjet određene razine stručnosti, odnosno uz uvjet zapošljavanja radnika koji ima odgovarajuću stručnu spremu.
Radom u obrtu ostvaruju se prava u svezi s radnim odnosom, pa tako među njima i pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Obrtnik koji uz radni odnos ima otvoren obrt obveznik je doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i kao obrtnik i kao radnik. To znači da je dužan i u obrtu plaćati doprinose za obvezna osiguranja koja obuhvaćaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje, s time da se doprinosi za obrt plaćaju prema ostvarenom dohotku, odnosno prema godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Na godišnjoj razini za 2023. godinu, ukupni doprinosi (mirovinsko i zdravstveno) ovisno o prihodu iznose između 296 i 1045 eura.
U slučajevima otvaranja obrta uz radni odnos potrebno je dodatno pripaziti na odredbe Zakona o radu koje se odnose na zabranu konkurencije radnika poslodavcu u obavljanju istovrsnih poslova, kao i na odredbe posebnih propisa kojima se za pojedine vrste službe propisuje zabrana obavljanja druge djelatnosti.
Ni u ovom slučaju ne postoji ograničenje broja radnih sati obrtnika.
Obveznik fiskalizacije može na kraju radnog dana zadržati gotov novac u blagajni do visine blagajničkog maksimuma. Iznos gotovog novca iznad visine blagajničkog maksimuma na kraju radnog dana (ili najkasnije sljedeći dan) polaže se na transakcijski račun poduzetnika.
Visinu blagajničkog maksimuma određuje obveznik fiskalizacije samostalno internim aktom, a najviše do iznosa:
Nadamo se da Vam je vodič bio koristan te da sada imate sve potrebne informacije. U slučaju da još uvijek imate određene nepoznanice, Bolt tim Vam je uvijek na raspolaganju i možete nas kontaktirati sa svojim pitanjima. Također, pitanja možete uputiti direktno Hrvatskoj obrtničkoj komori kao krovnoj instituciji hrvatskog obrtništva, odnosno Odjelu za gospodarstvo i savjetovanje Hrvatske obrtničke komore na e-mail adresu: savjetodavna-sluzba@hok.hr.
